Akustika prostora
Akustika prostora u kojem slušamo glazbu ili
govor i efekte kao kod kućnog kina je danas
prihvaćen kao ravopravna komponenta. Vrlo često
je teško postići dobre sonične rezultate upravo
radi loše i nerješene sobne akustike.
Postavljena je teza da oko 30% distorzije sustava
dolazi iz samih komponenti koje stvaraju audio
sustav a oko 70% distorzije se stvara radi samog
prostora koji nije optimalno tretiran.
Kada mjerimo bilo koji zvučnik u prostoru npr 50
cm od zvučnika dobiti ćemo relativno ravnu
amplitudnu krivulju odnosno linearni frekventni
odziv. Međutim, ako mjerni mikrofon odmaknemo više
od dva metra od zvučnika tu se rezultat mjerenja
drastično mijenja. Možemo odmah opaziti ogromne
razlike u amplitudi sa vrlo često plus - minus 8
dB ili čak i više. Ovo sve vodi do neuravnotežene
glasnoće između rayzičitih tonova odnosno
frekvencija. Bitno je naznačiti da je sama skala
za očitavanje dB logaritamska odnosno svako povećanje
od 3 dB je udvostručenje zvučnog pritiska. Tako
npr 20 dB je pojačanje zvučnog pritiska za čak
deset puta. Na ovaj način vidimo da je od velike
važnosti kontrolirati akustiku prostora u kojem
slušamo glazbu.
Možda ste doživeli (što je sigurno veliki broj
audiofila) da u nekom određenom prostoru audio
sustavi bez obzira kakvi, u pravilu sviraju sa
vrlo sličnim karakterom. Taj sonični karakter je
nametnut od strane same akustike prostora.
Razumjeti utjecaj prostorije u krajnji sonični
rezultat je više nego važna postavka za izvlačenje
soničniog maksimuma iz naših audio komponenti.
Rezonancije i refleksije
Rezonance stvarane u sobi i prve refleksije od
sobnih barijera su glavni uzročnici za stvaranje
sonične distorzije prostora.
Rezonancije
Zvučničke jedinice stvaraju pomak membrane i na
taj način provode kompresiju odnosno dekompresiju
zraka. Ljudsko uho registrira zvuk kada je
kretanje dotičnih membrana između 20 i 20000 Hz.
Na ovaj način se prenosi akustična energija od
zvučničkih jedinica u sami prostor. U zatvorenom
prostoru ova energija ne nestaje brzo kao u slučaju
otvorenog prostora. Zvučna energija dolazi do
sobne barijere (zida, poda odnosno stropa) od
kojeg se odbija nazad u prostor sa blagom manjom
energijom tako da se taj zvučni val odbija i od
drugog zida i tako još mnogo puta dok se sami val
ne izgubi. Trajanje te akustične energije
pogotovo za valove koji se najduže zadržavaju u
prostoru direktno ovisi o dimenzijama sobe. Takva
pojava nosi naziv se bazična rezonansa ili stojni
valovi.
Pomoću sljedeća dva primjera može se lakše
razumjeti utjecaj i i stvaranje baznih rezonanci.
Primjer br 1. U kadi
koja je pola puna vode dijete je u stanju sa
pravilnim pomacima ruku naprijed i nazad stvarati
manje valove koji ako se drži ritam se pretvaraju
u sve veće valove. Na kraju kade pojavljuju se
kao valovi velike amplitude. Takav val se čak
razlijeva preko ruba kade. U sredini kade
amplituda je izuzetno mala i ostaje konstantna.
Tako imamo situaciju da su ogromne oscilacije
valova kod krajeva kade za razliku od sredine kade
gdje je amplituda tih valova minimalna.
Ovaj primjer se isto odnosi na zvučne valove.
Određeni akustični ritam (frekvencija) će
pobuditi rezonace (stojne valove) između dva
zida. Čak mala bas jedinica je u stanju pokrenuti
veliku masu zraka.
Primjer br 2. Kamenčić
obješen na nit sa malim i prikladnim puhanjem
moguće je malom energijom pokrenuti u određenom
vremenskom intervalu. Na taj način možemo
stvoriti amplitudni val sa velikim oscilacijama.
Na ovim primjerima se može razumijeti kako se
stvaraju bazične rezonance između tri paralelne
plohe prostorija u kojem se sluša glazba.
Kompresija odnosno dekompresija zvučnog vala koji
je generiran pomoću prostora i njegovim
inventarom direktno dodaju odnosno poništavaju
energiju koji proizvodi zvučnik. Kao posljedica
dolazi do osjetne distorzije.
Refleksije
Kod niskih frekvencija zvučnik sonično zrači za
360º za razliku od visokih frekvencija koje
zrače na potpuno drugi način. Frekvencije između
najnižih i najviših tonova imaju radijacijsku šablonu
koje su ili široke ili uske sve u ovisnosti o
frekvenciji. Na taj način samo jedan mali dio
zvuka dolazi izravno do našeg uha. U zatvorenom
prostoru ostatak zvučničke energije odbija se od
zidova, podovaa i stropa te tako dolazi sa određenom
zadrškom u odnosu na direktni signal. Točke zida
podova i stropa te tako dolazi do prvih refleksija
se doista ponašaju kao zvučnik koji emitira zvuk
iz druge lokacije. Kako taj reflektirani signal
dolazi sa određenom zadrškom i ukoliko je kašnjeje
manje od 25 m sek pojavljuje se efekt zvan zvučna
fuzija. Ljudski um ne može raspoznati dva drukčija
zvuka koja stižu do naših slušnih organa ako
razlika između njih nije veća od 25 m sek. Na
taj način naša osjetila sluha će prepoznati
zvuk koji je pozioniran pomoću refleksnog i
direktnog zvuka. Radi ove pojave dolazi do zvuka
koji je manje definiran i koloriran a lociran je
negdje između zvučnika i zida, te stropa i poda.
Na taj način stvara se ogromno područje oko zvučnika
koji je izvor zvuka.
Ovaj efekt koji je proučavao Has je bazična
teorija stereofonije tj. efekt kada dva zvučnika
emitiraju dva jednaka ili drugačija zvuka.
Stereofonija dostavlja različiti glazbeni sadržaj
za svaki kanal. Kako ovi sonični signali stižu
do naših ušiju istovremeno mi ne primjećujemo
razliku između kanala. Zahvaljujći efektu zvučne
fuzije moći ćemo uočiti virtualni obris kiji
nije iskjučivo smješten centraln o u odnosu na
dva zvučnika nego se može nalaziti više desno
ili više lijevo. Na taj način okupirajući
cijeli prostor iza zvučnika stvara se istinski
sonični prostor.
Iako je sonična fuzija bazični efekt za
rekreaciju stereofonije predstavlja negativni
faktor kod svakog indirektnog refleksa koji se
stvara u zatvorenom prostoru.
Rane refleksije su sve one reflekcije koje stižu
do slušača u prvih 25 m sek u odnosu na direktni
signal samih zvučnika. Reflektirajući valovi
koji dolaze 25 do 60 mili sekunda poslje direktnog
vala imaju veliki utjecaj u definiciju ambienta
odnosno još poznato i kao decay (engleski). Sve
ove refleksije direktno utječu na dinamiku
poglavito u mikro i makro planu kao i na tonski
balans originalnog zapisa koji je izobličen u
prostornoj i vremenskoj relaciji.
Akustički tretman
Akustički tretman određenog prostora služi za
repliciranje zvučnog zapisa sa svojim originalnim
obilježjima, izbjegavajući negativni utjecaj
samog prostora.
U prostoru koji je akustički dobar rezonance
odnosno stojni valovi su kontrolirani. Rane prve
refleksije su tretirane tako da svoj negativni učinak
svedena minimum. Akustični tlak koji je najveći
po kutevima i uzduž zidova pokušavamo izjednačiti
sa ostatkom sobe.Zvučna energija bi trebalo biti
difuzn tako da nije koncentrirana u određenim
frekvencijski područima. Vrijeme odjeka kod svih
frekvencija treba biti prihvatljivo za optimalne
sonične rezultate. Akustika dobre tretirane
prostorije je ugodna ali isto vremeno akustički
živa.
Konzultacije i projekti
Sigma Audio Koncept može izraditi projekt za
optimalnu postavu ključnih elemenata kao i položaj
zvučnih kutija za svaki prostor. Koristimo
sofisticirani računalni software za analizu sobne
akustike (CARA 2.2). Za sve dodatne informacije
stojimo Vam na usluzi.
|